40 godina kosmicke ere
Cetvrtog
oktobra 1957. g. u 22.28 (MV) sa
Bajkonura (Kazahstan) je lansiran prvi
vjetacki satelit Zemlje PS-1,
kasnije nazvan" Sputnjik"
(pratilac, saputnik).
|
Nebrojeni su primjeri u kojima se uz
pomoc satelitske tehnologije dolo do
otkrica raznih rudnih bogatstava, nafte, ali i
pitke vode. Poljoprivreda, umarstvo i druge
privredne djelatnosti imaju znatne koristi od
satelita ove namjene.
Ukratko, vjetacki sateliti su
ukljuceni u mnogobrojne covjekove djelatnosti,
pomauci mu u borbi za napredak.
Kosmicke letjelice koje su
namijenjene za let ivih bica u kosmos
spadaju u posebnu grupu vjetackih satelita.
Ove letjelice se popularno nazivaju kosmicki
brodovi. Za razliku od instrumentalnih,
automatizovanih satelita, kosmicki brodovi imaju
hermeticki zatvorenu prostoriju koja slui
za neprekidno odravanje uslova koji su
pogodni za opstanak ivih bica. Ta
prostorija se naziva vasionska kabina. Pored
toga, kosmicki brodovi posjeduju sistem koji
omogucava bezbjedan povratak na Zemlju nakon
obavljene misije.
Zadatak prvog kosmickog broda
"Vastok" i prvog kosmonauta Jurija
Gagarina u letu obavljenom 12. 4. 1961. g., je
bio da se prakticno potvrdi da je covjek sposoban
da leti i bude aktivan u kosmosu. Kasnijim
stalnim usavravanjem dolo se do
proizvodnje novih letjelica koje se mogu
koristiti vie puta. Dalji razvoj ima za
cilj proizvodnju letjelica sa povecanom
isplativocu i efikasnocu, kao i
pruanje vece sigurnosti.
Kosmicki brodovi su letjelice koje u
vasionski prostor odlaze sa ogranicenim
kolicinama hrane, vode, vazduha, i drugih
potronih dobara koja su neophodna posadi za
odravanje ivota i uslova za let u
vasioni. Poto nije moguce osigurati
zatvoreni ciklus za obnavljanje odnosno
proizvodnju hrane, recikliranje vode i vazduha,
boravak i let u kosmosu su ograniceni.
Iako se u ovoj oblasti obavljaju
mnogobrojna naucna istraivanja i
eksperimenti, jo ce dugo godina zalihe koje
se mogu ponijeti sa Zemlje predstavljati glavni
faktor koji ogranicava boravak ljudskih posada i
trajanje letova. Problem boravka i rada u
duem vremenskom periodu u orbiti iznad
Zemlje je moguce rijeiti uspostavljanjem
tzv. orbitalnih stanica. Ovo su takode
vjetacki sateliti namijenjeni za let
ivih bica i posjeduju sloene sisteme
kontrole leta, upravljanja, zatim vasionske
kabine za ivot i rad posade, ali se za
razliku od kosmickih brodova ne vracaju na
zemlju.

Naprijed: Hronologija
kosmicke ere
Nazad: Drugi dio
|